SADNICE BRESKVE


SORTAPODLOGAVREME ZRENJASLIKA
Red hevenVinogradarska breskvaPočetak avgusta
KardinalVinogradarska breskvaPočetak avgusta
KaldeziVinogradarska breskvaKraj jula
Stark red goldVinogradarska breskva

IndipendensVinogradarska breskva


SADNJA I ODRŽAVANJE



Za uspešnu negu breskve zemljište treba da je duboko rastresito i toplo. Peskovita ilovača je idealna za gajenje breskve i to slabokisele reakcije PH od 6-7. Breskva je osetljiva na nedostatak mikroelemenata u zemljištu, a pogotovo na nedostatak gvožđa na koji reaguje pojavom hloroze (žutilo i odumiranje lišća), što je prisutan problem u mnogim breskvicima. Zbog toga su osobine zemljišta značajne pri opredeljenju za uzgoj ove voćke. Koren breskve se uglavnom razvija po površinskom delu zemljišta, jer se do 30cm dubine nalazi 60% ukupnog korenovog sistema.



Breskva prorodi rano, obilno rađa tako da već u trećoj godini pokriva troškove proizvodnje i počinje donositi dobit. U zavisnosti od uslova gajenja, nege, osetljivosti sorte itd. breskva u proseku živi oko 13, a ponekad i 20 godina. Štetočine breskve su: Lisne vaši, štitaste vaši, breskvin moljac, breskvin savijač, pregljevi, voćna mušica, itd. Breskvine bolesti su tafrina ili kovrdžavost lišća (najopasnije oboljenje breskve od koje pate više-manje sve sorte), zatim rupičavost lišća, čađava pegavost lišća, siva truležplodova (monilija), pepelnica, bakterioze, smolotočina (na teškim i zbijenim zemljištima), itd. Kao podloge pri kalemljenju breskve koriste se: vinogradarska breskva, badem, kajsija, šljiva, džanarika i to kao generativne, odnosno kao sejanci. Najbolji afinitet (slaganje podloge i kalema) pri kalemljenju sa breskvom ima vinogradarska breskva koja se u praksi najviše i koristi kao podloga.

Razmak pri sadjenju breskve u zavisnosti od bujnosti I oblika krune

Oblik krune Bujnost sorte Rastojanje

Vaza……………………….…....bujna……………………………...5m x 5,5m
Vaza…………………………….srednje bujna……………………...5m x 4,5m
Vaza…………………………….slabo bujna………………………..5m x 4m
Palmeta………………………….bujna……………………………...4m x 5m
Palmeta………………………….srednje bujna…………...……...….4m x 4,5m
Palmeta………………………….slabo bujna……………………......4m x 4m
Pilar……………………………..slabo bujna………………………..4m x 2m

Prvi broj označava razmak između redova, a drugi između voćaka u redu.

SORTE BRESAKA

KOLINS (S.A.D.) Plod je srednje krupan, okrugao sa zaobljenim vrhom, svetložute pokožice, dobrim delom prekriven lepom crvenom bojom. Meso je svetložuto, ružičasto oko koštice, srednje čvrsto, sočno, izvanrednog ukusa i kvaliteta. Meso se delimično odvaja od koštice. Vreme zrenja prva dekada VII meseca. Stablo je dobro razvijeno i ima bujan rast, srednje faze cvetanja. Otporna je na mraz, srednje osetljiva na tafrinu. To je najkvalitetnija rana sorta breskve žutog mesa. Dobro podnosi tezu zemljišta, preporučuje se za gajenje.

ERLIST (S.A.D.) Plod je srednje krupan pravilnog oblika sa izraženim vrhom, pokožica žućkasta, maljava sa sunčane strane crvena. Meso čvrsto, žuto, sočno, aromatično, pogodna za industrijsku preradu. Vreme zrenja zajedno sa kolinsom. Stablo je bujno i razvijeno, srednje pozno cveta. Otporna je na poznoprolećne mrazeve, osetljiva na tafrinu i delimično na pepelnicu. Ima tu osobinu da joj plodovi dobijaju boju još dok su zeleni što dozvoljava raniju berbu i duži transport bez gubitka. Inače obilno i redovno rađa.

KARDINAL (S.A.D.) Plod srednje krupan do krupan, maljav. Pokožica žućkasta, obojena crvenom bojom u vidu sitnih i isprekidanih pruga po celom plodu. Meso žuto protkano slabim crvenim vlaknima. Sočno, finog ukusa. Koštica se delimično odvaja od mesa. Sazreva nekoliko dana posle kolinsa. Stablo je male bujnosti, cveta srednje rano. Stablo je osetljivo na niske zimske temperature I na tafrinu. Plodovi su joj vrlo atraktivni . Ima slabije klijav polen i oscilacije u rodu, pa je treba gajiti u mešovitom zasadu sa drugim sortama breskve gde će dati obilan rod. Plodovi su osetljivi na duži transport. Zbog osetljivosti na mrazeve gaji se u toplijim krajevima.

REDHEVEN ( S.A.D.) Plod srednje krupan do krupan, okrugao pokožica srednje maljava, intenzivno žuta, sa sunčane strane jarko crvena. Meso je žuto, srednje čvrsto, sočno, vrlo ukusno, odvaja se od koštice. Dobro podnosi transport, pogodna za stonu potrošnju i industrijsku preradu. Vreme zrenja kraj VII meseca. Stablo je umereno bujno, srednje faze cvetanja, zbog obilnog rađanja stablo ne može mnogo da se razvije. Osetljiva je na lisne vaši, breskvinog savijača i tafrinu. Ima obilnu rodnost, često prerodi, obavezno je proređivanje plodova. Kod je pokazala dobre osobine, tako da je dobro zastupljena, a I dalje se širi. Ima nešto veći sadržaj kiseline u plodu, pa je dobra za sokove.

RANI REDHEVEN ( S.A.D.) Plod srednje krupan, loptastog ili samo malo izduženog oblika. Pokožica je srednje maljava, žuta, prekrivena lepim crvenilom. Meso je žuto, čvrsto , sočno, protkano crvenim žilicama, oko koštice rumeno, plodovi dobro podnose transport. Vreme zrenja druga polovina VII meseca. Umereno bujna srednje razvijena, srednje faze cvetanja. Osetljiva je na lisne vaši, tafrinu i rupičavost lista. Sklona je proređivanju, obavezno je proređivanje plodova koji u tom sluđaju dobijaju na krupnoći I kvalitetu. Zri od 12 do 14 dana pre Redhevena.

SANKREST ( S.A.D. ) Plod je srednje krupan, pokožica srednje maljava, žuta, prekrivena intenzivnom crvenom bojom. Meso žuto, čvrsto, sočno i prijatnog ukusa. Meso se odvaja od koštice. Dobro podnosi transport. Vreme zrenja polovina VIII meseca. Stablo je srednje bujno do bujno, srednje faze cvetanja. Osetljiva je na štetne insekte i tafrinu.

MAJA ( S.R.J ) Plod je krupan I loptast, ocnovna boja pokožice je žuta prekrivena do dve trećine površine lepom zagasitom crvenom bojom. Meso žuto, čvrsto, sočno, ukusno i kvalitetno. Pogodna je za stonu potrošnju kao i za spravljanje kompota i sokova i za industrijsku preradu. Vreme zrenja od prve dekade do polovine VII meseca. Bujna je, stablo je dobro razvijeno. Otporna je na pozne mrazeve i pojačane je otpornosti na tafrinu pepelnicu u odnosu na ostale sorte, osetljiva je na trulež plodova. Nastale je međusobnim ukrstanjem glohhevena i selekcija je stručnjaka PKB. Vrlo je rodna, daje preko 30 t / ha. Transpotrabilna je, podesna za sve vidove industrijske prerade.

DIKSIRED ( S.A.D. ) Plod uz obavezno proređivanje srednje krupan do krupan, mase oko 150-180 g. okruglastog oblika, pokožica oranž žuta, maljava, obojena privlačnim prugastim crvenilom. Meso žuto, čvrsto, ukusno, odvaja se od koštice i pogodno za sve vidove prerade. Vreme zrenja druga polovina VII meseca. Stablo srednje razvijeno, prvih godina raste bujno, srednje faze cvetanja. Osetljiva na mrazeve, plodovi osetljivi na povrede, osetljiva na tafrinu. Plodovi su joj atraktivni i kvalitetni, obilno rađa, pa je neophodno proređivanje plodova. Nema posebnih zahteva prema zemljištu, osim što se preporučuje za gajenje u toplijim krajevima.

Pored navedenih sorti u svetu se nalazi veoma veliki broj sorti bresaka koje se nalaze u proizvodnji (preko 3000). Kasnije na ovoj stranici opisaćemo još 20-ak sorti.
O nama

FRUIT COMPANY d.o.o.
sl. Lazarevac, Kruševac

Maticni broj: 20920564
PIB: 108037152

Telefon: 
037/387-52-25 
060/5-875-225
069/1875-225

E-mail: kalemplus@gmail.com