Sadnice kruške Viljamova
300 dinpo komadu
Najpoznatija kruška na svetu i jedina prava sorta za rakiju — muskatna aroma koja preživi i kazan i teglu.
- ZrenjeKraj avgusta
- PodlogaDivlja kruška
- OprašivanjePartenokarpna — ipak traži oprašivača
Besplatna isporuka · plaćanje pouzećem ili uplatom na račun · cenovnik
Ako neko kaže „kruška", u glavi mu je najverovatnije Viljamova. To je najgajenija sorta kruške na svetu, a kod nas ima i jednu ulogu koju nijedna druga ne može da preuzme: viljamovka se pravi od Viljamove. Muskatna aroma ove sorte je jedina koja se u preradi ne gubi nego dobija.
Uz to dolazi i jedna tehnička stvar koju treba znati pre kupovine: Viljamova se ne slaže sa dunjom, pa je kod nas na sejancu divlje kruške.
Poreklo sorte
Viljamova je engleska sorta iz druge polovine 18. veka. Otkrivena je u Berkširu, a raširio ju je rasadničar po imenu Viljams, po kome je i dobila ime. U Sjedinjenim Državama je poznata pod imenom Bartlet, i to je ista sorta.
Kod nas je zadržala mesto koje je zauzela pre više od veka — i u voćnjacima i u kazanima.
Kako izgleda plod
Plod je krupan, oko 150–200 grama, klasičnog kruškolikog oblika sa blago nepravilnom površinom. Osnovna boja je tamnozelena i tokom zrenja prelazi u svetlozelenu, pa u žutu — a upravo ta promena boje je znak za berbu.
Meso je belo, sočno, topivo i izrazito aromatično. Ta aroma — muskatna, prepoznatljiva na prvi miris — je razlog njene vrednosti. Ni u rakiji, ni u kompotu, ni u slatkom se ne izgubi.
Vreme zrenja i berba — ovde se greši najčešće
Sazreva krajem avgusta.
Kod Viljamove se pravi najčešća greška sa kruškama uopšte, i vredi je izdvojiti: bere se oko dve nedelje pre pune zrelosti, kada osnovna boja pokožice iz tamnozelene pređe u svetliju. Plod koji sazri na grani iznutra postane brašnjav i kašast, iako spolja izgleda savršeno.
Provera je jednostavna: ako se plod pri blagom podizanju peteljke lako odvoji od grančice, vreme je. Ubrana tako, Viljamova u hladnjači izdrži i do pet meseci. Više: Sadnice kruške.
Bujnost i rodnost
Viljamova je srednje bujna, sa krunom koja prirodno raste uspravno — pa se rezidbom pre svega povijaju grane ka horizontali, jer grana koja stoji uspravno tera list, a povijena tera rod.
Prorodi u razumnom roku i rađa redovno i obilno.
Podloga — zašto Viljamova nije na dunji
Ovo je najvažniji tehnički podatak o ovoj sorti. Viljamova sa dunjom MA nema dobar afinitet — spoj kalema i podloge ne sraste kako treba, voćka kržlja, prevremeno požuti, a u lošem slučaju se posle nekoliko godina prelomi na mestu spoja.
Postoje dva ispravna rešenja. Prvo je sejanac divlje kruške, gde problem afiniteta ne postoji — i tako je Viljamova u našoj ponudi. Drugo je posrednik: na dunju se prvo kalemi Kaluđerka, koja se sa dunjom odlično slaže, a tek na nju Viljamova.
Sadnica sa posrednikom se proizvodi godinu dana duže i zato realno ne može biti najjeftinija. Sadnica bez posrednika izgleda isto u trenutku kupovine — razlika se vidi tek za pet do sedam godina, kada je kasno.
Ako baš želite nisku Viljamovu na dunji, javite nam se pa da vidimo šta imamo sa posrednikom.
Sejanac divlje kruške daje bujnu i dugovečnu voćku, 4–5 m, koja prorodi 5–6. godine, ali podnosi sušu, mraz i skromnije zemljište. Više: Podloge za voćne sadnice.
Oprašivači — i zamka zvana partenokarpija
Viljamova je samobesplodna, ali je i partenokarpna — sposobna da zametne plod bez oplodnje. Zbog toga se često čuje da „Viljamovi ne treba oprašivač". To je poluistina koja je mnogima pojela rod:
- Partenokarpni plod je sitniji i bez semenki.
- Rod varira iz godine u godinu i ume potpuno da izostane.
- Uz pravog oprašivača ista voćka daje krupniji plod i redovan rod.
Partenokarpija je rezerva, a ne plan. Iz naše ponude odgovaraju joj Santa marija i Abate fetel.
Obrnuto je takođe važno: Viljamova ima izuzetno klijav polen i spada u najbolje oprašivače među kruškama — dobra je i za Junsku lepoticu i za Santa mariju. Više: Razmak sadnje i oprašivači.
Otpornost i zaštita
- Bakteriozna plamenjača — najozbiljnija bolest kruške i jedina koja se ne leči. Mladar pocrni kao opaljen i savije se poput pastirskog štapa. Preventiva: umerena ishrana azotom, rez 30–40 cm ispod oštećenja, dezinfekcija makaza posle svakog reza, spaljivanje.
- Čađava krastavost kruške — preventiva pre kiše.
- Kruškina buva — štetočina koja u praksi odlučuje o rentabilnosti; brzo stiče otpornost, pa se preparati moraju smenjivati.
- Mrazevi — stablo podnosi zimu; cvet je osetljiv na pozne prolećne mrazeve.
Ne prenosite program zaštite sa jabuke na krušku. Kruška je osetljivija na pojedine fungicide i kod nje oni izazivaju opadanje plodova — proveriti da je preparat registrovan baš za krušku. Više: Zaštita voćaka od bolesti i štetočina.
Za šta se koristi
- Rakija — ovde nema konkurencije. Muskatna aroma je ono što viljamovku čini viljamovkom.
- Sveža potrošnja — vrhunska, kada se pravilno obere i dozri van stabla.
- Kompot, sok i slatko — aroma preživi preradu, što nije slučaj sa svakom sortom.
Da li je Viljamova prava sorta za vas
- Ako planirate rakiju — da, bez razmišljanja. To je ta sorta.
- Za okućnicu — da, uz još jednu sortu kao oprašivača i uz strpljenje, jer na divljoj kruški prorodi 5–6. godine.
- Ako želite nisku voćku na dunji — samo sa posrednikom. Bez njega ne.
- Ako nemate mesta — pažljivo; na sejancu divlje kruške pravi krupnu krunu, računajte 5–6 m.
Sve naše sadnice Viljamove su kalemljene, sa garancijom sorte i zdravog sadnog materijala. Za dostupnost i dogovor oko isporuke pozovite nas.
Ostale sorte kruške u ponudi
Česta pitanja — Viljamova
Zašto se Viljamova bere nedozrela?
Zato što plod koji sazri na grani iznutra postane brašnjav i kašast, iako spolja izgleda savršeno. Bere se oko dve nedelje pre pune zrelosti, kada osnovna boja pokožice iz tamnozelene pređe u svetliju, a dozreva u skladištu. Provera: ako se plod pri blagom podizanju peteljke lako odvoji od grančice, vreme je.
Zašto Viljamova nije na podlozi dunja?
Zato što sa dunjom MA nema dobar afinitet — spoj kalema i podloge ne sraste kako treba, voćka kržlja, prevremeno požuti, a u lošem slučaju se posle nekoliko godina prelomi na mestu spoja. Kod nas je zato na sejancu divlje kruške, gde taj problem ne postoji. Druga ispravna varijanta je kalemljenje preko posrednika, najčešće Kaluđerke.
Da li Viljamovi treba oprašivač ako je partenokarpna?
Treba. Partenokarpija znači da može da zametne plod bez oplodnje, ali takav plod je sitniji i bez semenki, a rod varira iz godine u godinu i ume potpuno da izostane. Uz pravog oprašivača ista voćka daje krupniji plod i redovan rod — partenokarpija je rezerva, a ne plan. Odgovaraju joj Santa marija i Abate fetel.
Koja je najbolja kruška za rakiju?
Viljamova, i tu nema ozbiljne konkurencije. Njena muskatna aroma je jedina koja se u preradi ne gubi nego dobija — po njoj je viljamovka i dobila ime. Aroma preživi i kompot, sok i slatko.
Kada sazreva Viljamova i koliko se čuva?
Sazreva krajem avgusta. Pravilno obrana, dve nedelje pre pune zrelosti, u hladnjači izdrži i do pet meseci. Ubrana prezrela ne čuva se uopšte.
Da li je Viljamova dobar oprašivač?
Jeste, jedan od najboljih među kruškama — ima izuzetno klijav polen. Dobra je kao oprašivač i Junskoj lepotici i Santa mariji. Suprotno od nje, Kaluđerka ima slab polen i ne treba je računati kao oprašivača.
Zainteresovani za sadnice?
Pozovite nas za dostupnost i dogovor oko isporuke, ili pogledajte ostale sorte na strani sadnice kruške.



