Sadnica višnje sorte Oblačinska — plod

Sadnice višnje Oblačinska

200 dinpo komadu

Standard srpskog voćarstva za sok i preradu — sitan plod, ali intenzivno obojen sok i aroma koju otkup traži.

  • ZrenjeKrajem juna
  • PodlogaDivlja trešnja, Magriva
  • OprašivanjeSamooplodna — do 80 % samooplodnje

Besplatna isporuka · plaćanje pouzećem ili uplatom na račun · cenovnik

Oblačinska je najzasađenija višnja u Srbiji i to nije slučajno. Plod joj je sitan, 2–3,5 g, ali sok intenzivno obojen i izrazito aromatičan — a upravo to otkup plaća. Uz to je slabo bujna, pa se sadi gusto: oko 830 stabala po hektaru, prema oko 210 kod slobodne krune na divljoj trešnji. Četiri puta više voćaka na istoj površini.

Ako sadite za otkup, Oblačinska je ono što tržište traži. Ako sadite za sebe i za tezgu, pogledajte i Šumadinku, koja je više nego dvostruko krupnija.

Oblačinska nije sorta nego populacija. To je ekotip nastao u selu Oblačina i okolini, a pod tim imenom stoji veliki broj različitih biotipova koji se razlikuju po krupnoći ploda, rodnosti, bujnosti i vremenu zrenja. Praktično: dve sadnice sa istom nalepnicom, uzete sa dva mesta, ne moraju dati isti zasad. Zato je kod Oblačinske važnije nego kod bilo koje druge višnje odakle je uzeta kalem-grančica — i zato naše sadnice idu isključivo sa proverenog, ujednačenog matičnjaka.

Poreklo

Oblačinska je domaći ekotip, nastao spontano u okolini Oblačine kod Niša i odatle raširen po celoj zemlji. Nije stvorena ukrštanjem u institutu kao Šumadinka, nego selekcijom iz onoga što je u tom kraju već raslo — otud i raznolikost biotipova.

Kako izgleda plod

Plod je sitan, prosečno 2–3,5 g, pokožica sjajna, intenzivne karmin crvene boje. Meso je sočno, slatko-nakiselo, odlične arome, a sok dobro i tamno obojen — po tome je i postala standard za industrijsku preradu.

Vreme zrenja i berba

Zri krajem juna, odnosno na prelazu juna u jul — druga po redu u našoj ponudi, posle Meteora.

Bere se potpuno zrela, jer posle berbe ne dozreva. Za preradu se bere bez peteljke, što je znatno brže.

Mehanizovana berba Oblačinske ide otežano — plod se ne odvaja lako od peteljke, pa tresač ne radi tako čisto kao kod nekih drugih sorti. Kod većeg zasada to je stavka u računici radne snage, i bolje je znati je unapred nego posle prve pune rodne godine.

Bujnost i rodnost

Stablo je slabo bujno, niskog rasta i okrugle krune — najmanje od svih naših sorti višnje. To je i razlog njene dominacije na plantažama: gusta sadnja, laka berba, brz ulazak u rod.

Rodnost je obilna, ali sa oscilacijama u stepenu oplodnje po godinama — što je opet posledica toga da je reč o populaciji, a ne o jednoj ujednačenoj sorti.

Oprašivanje

Procenat samooplodnje ide i do 80 %, pa se Oblačinska gaji u čistom jednosortnom zasadu, bez ijedne druge sorte kao oprašivača. Za plantažu je to velika olakšica — cela parcela može biti jedna sorta, sa jednim terminom berbe i jednim otkupom.

Za poređenje, kod trešnje je izbor oprašivača najsloženiji deo planiranja zasada. Više: Razmak sadnje i oprašivači.

Izbor podloge — divlja trešnja ili magriva

Ovu sadnicu isporučujemo na dve podloge i razlika nije kozmetička:

PodlogaKakvu voćku dobijateKada je birati
Divlja trešnjaBujnija voćka, visoko stablo slobodne krune, dugovečnaKada imate dobro, duboko zemljište i prostora; klasičan voćnjak
MagrivaSkromnija i otpornija voćka, niža krunaNa suvim, posnim i kamenitim zemljištima, gde divlja trešnja zaostaje

Ako niste sigurni koja vam odgovara, presudno je zemljište, ne sorta. Više: Podloge za voćne sadnice.

Kalemljena Oblačinska ne tera izdanke. Tradicionalno se Oblačinska razmnožava izdancima, na sopstvenom korenu — i takva voćka doživotno tera izdanke oko debla, koje neko mora da uklanja svake godine. Naše sadnice su kalemljene na divljoj trešnji ili magrivi, pa tog posla nema. Kod zasada od nekoliko stotina stabala to je razlika koja se meri u danima rada godišnje.

Rezidba — zašto višnja vremenom ogoli

Najčešća pritužba na višnju u dvorištu jeste da posle nekoliko godina rađa samo na vrhovima grana, a unutrašnjost je gola. Uzrok nije bolest nego izostala rezidba.

Višnja rađa pretežno na jednogodišnjim mladarima — na prirastu od prošle godine. Ako se ne reže, grana svake godine rodi malo dalje od centra, a ono iza više nikad ne prorodi. Za razliku od jabuke, kod višnje se to ne popravlja samo od sebe.

Lek je umerena rezidba svake godine, koja stalno podstiče nov prirast. Više: Rezidba voćaka.

Otpornost i zaštita

  • Otporna na kasni prolećni mraz i na sušu — to je njena velika prednost nad Meteorom i razlog zašto podnosi i slabije terene.
  • Osetljiva na antraknozu — to je njena najkonkretnija slabost i traži zaštitu lišća, jer prevremeno opadanje iscrpi voćku pred zimu.
  • Monilija — palež cvetova i grančica: preventiva u cvetanju, kasnije nema efekta; osušene delove ukloniti do zdravog drveta.
  • Trešnjina muva — kod berbe krajem juna pritisak je već osetan.

Više: Zaštita voćaka od bolesti i štetočina.

Za šta se koristi

Sok, koncentrat, sušenje, zamrzavanje i rakija — Oblačinska je pre svega prerađivačka višnja i tu joj nema ravne. Kao stona višnja je zbog sitnog ploda slabija; za to su Šumadinka i Keleris.

Da li je Oblačinska prava sorta za vas

  • Za plantažu i otkup — da, i to je prvi izbor; gusta sadnja, jednosortni zasad, traženo obojen sok.
  • Za slabija i suva zemljišta — da; otporna je na sušu i mraz.
  • Za tezgu i svežu prodaju — ne baš. Plod je sitan.
  • Ako računate na mehanizovanu berbu tresačem — pažljivo. Plod se ne odvaja lako.

Sadnice Oblačinske proizvodimo kalemljene, sa proverenog matičnjaka, na podlozi divlja trešnja ili magriva, uz garanciju sortne čistoće. Ako planirate zasad, javite nam se — pomoći ćemo oko izbora podloge i razmaka sadnje.

Česta pitanja

Česta pitanja — Oblačinska

Da li je Oblačinska jedna sorta?

Nije. Oblačinska je populacija, odnosno ekotip nastao u selu Oblačina i okolini, a pod tim imenom stoji veliki broj biotipova koji se razlikuju po krupnoći, rodnosti, bujnosti i vremenu zrenja. Zato dve sadnice sa istom nalepnicom, uzete sa dva mesta, ne moraju dati isti zasad — kod Oblačinske je posebno važno sa kakvog je matičnjaka uzeta kalem-grančica.

Da li kalemljena Oblačinska tera izdanke?

Ne. Oblačinska se tradicionalno razmnožava izdancima, na sopstvenom korenu, i takva voćka doživotno tera izdanke koje neko mora da uklanja. Naše sadnice su kalemljene na divljoj trešnji ili magrivi, pa tog posla nema.

Zašto je Oblačinska najzasađenija višnja kod nas?

Zbog tri stvari zajedno: intenzivno obojenog i aromatičnog soka koji otkup traži, samooplodnosti do 80 odsto koja dopušta čist jednosortni zasad, i slabe bujnosti koja omogućava gustu sadnju — oko 830 stabala po hektaru, prema oko 210 kod slobodne krune na divljoj trešnji.

Koliko je krupan plod Oblačinske?

Sitan, prosečno 2–3,5 grama. To je njena jedina prava slabost: za preradu ne smeta, ali za tezgu i svežu prodaju je slaba. Za krupan plod iz naše ponude bolja je Šumadinka sa 6,5–7,3 g, više nego dvostruko krupnija.

Kada sazreva Oblačinska?

Krajem juna, na prelazu juna u jul — druga po redu u našoj ponudi, posle Meteora koji zri sredinom juna.

Može li se Oblačinska brati mašinski?

Može, ali otežano — plod se ne odvaja lako od peteljke, pa tresač ne radi tako čisto kao kod nekih drugih sorti. Kod većeg zasada to treba uračunati u troškove radne snage još pri planiranju.

Cena i dostupnost

Zainteresovani za sadnice?

Pozovite nas za dostupnost i dogovor oko isporuke, ili pogledajte ostale sorte na strani sadnice višnje.

Pozovite Zatražite ponudu