Samooplodne voćke — koje rađaju same
Koje voćke rađaju bez oprašivača, a kojima treba par: pregled po vrstama i sortama, sa tabelama i najčešćim greškama.
Voćka koja svake godine bogato cveta, a rod izostane ili se svede na nekoliko plodova, skoro nikad nije bolesna i retko joj fali đubrivo. U velikoj većini slučajeva razlog je oprašivanje. To je jedina greška u voćnjaku koja se pravi pre kupovine sadnice — i posle se ne ispravlja ničim osim dosađivanjem još jedne voćke i čekanjem da prorodi.
U nastavku je pregled po vrstama voća iz naše ponude: šta rađa samo, čemu treba par i gde se najčešće greši.
Brz pregled — rađa li jedna voćka u dvorištu
| Vrsta voća | Jedna voćka sama | Napomena |
|---|---|---|
| Breskva i nektarina | Da | Sve sorte iz naše ponude su samooplodne |
| Kajsija | Da | Sve sorte iz naše ponude su samooplodne |
| Višnja | Da | Sve sorte iz naše ponude su samooplodne |
| Mušmula | Da | Dovoljno je jedno stablo |
| Šljiva | Zavisi od sorte | Čačanska rodna rađa sama; drugima treba oprašivač |
| Trešnja | Zavisi od sorte | Samo Stela i Samberst rađaju same |
| Kruška | Rađa, ali slabije | Tri sorte vezuju plod bez oplodnje; sa oprašivačem je rod krupniji |
| Jabuka | Ne | Obavezno najmanje dve sorte |
| Dunja | Ne | Leskovačka i Vranjska se sade u paru |
| Orah | Ne | Muški i ženski cvetovi se ne otvaraju u isto vreme |
| Lešnik | Ne | Presudno je da se poklopi vreme cvetanja |
Voćke koje rađaju same
Ako imate malo mesta i želite jedno stablo koje sigurno rađa, birajte iz ove grupe. Kod breskve i nektarine, kajsije, višnje i mušmule sve sorte iz naše ponude su samooplodne — jedna voćka rađa i kad u okolini nema nijedne druge iste vrste.
Kod višnje je to posebno vredno znati, jer se ona često meša sa trešnjom: trešnja je kod oprašivanja najsloženija vrsta u voćnjaku, a višnja jedna od najjednostavnijih.
Šljiva — zavisi od sorte
Kod šljive se sorte razlikuju, pa je vredi birati sa spiskom pred sobom:
| Sorta | Rađa li sama | Preporučeni oprašivač |
|---|---|---|
| Čačanska rodna | Da, samooplodna | Nije neophodan |
| Stenlej | Da, delimično | Čačanska lepotica — rod je krupniji i redovniji |
| Čačanska lepotica | Delimično | Čačanska rana, Čačanska najbolja |
| Čačanska rana | Ne | Čačanska lepotica, Čačanska najbolja |
| Čačanska najbolja | Ne | Čačanska rana, Čačanska lepotica, Čačanska rodna |
„Delimično samooplodna" znači da voćka veže nešto ploda i sama, ali da je rod neredovan i sitniji nego kad u blizini ima oprašivača. Za jedno stablo u dvorištu Čačanska rodna je najsigurniji izbor.
Trešnja — samo dve sorte rađaju same
Od svih vrsta, kod trešnje se najviše greši. Stela i Samberst su jedine samooplodne sorte iz naše ponude — one rađaju same i uz to oprašuju sve ostale.
Kod ostalih sorti nije dovoljno da u blizini bude bilo koja druga trešnja. Postoje grupe nekompatibilnosti unutar kojih se sorte međusobno ne oprašuju, ma koliko im se cvetanje poklapalo. Zato uz svaku sortu na sajtu stoji spisak oprašivača koji stvarno rade — pogledajte tabelu na stranici sadnica trešnje pre nego što naručite.
I još nešto: ako negde pročitate da je neka sorta „delimično samoplodna", kao što se ponegde navodi za Burlat, na to se ne treba oslanjati. Bez oprašivača rod je neredovan i znatno slabiji.
Kruška — plod bez oplodnje
Kruška je poseban slučaj i odatle dolazi česta zabuna da „krušci ne treba oprašivač". Viljamova, Abate fetel i Kaluđerka su partenokarpne — vezuju plod i bez oplodnje. Plod se dobije, ali je sitniji, a rod neredovan iz godine u godinu.
Uz pravog oprašivača ista voćka daje krupniji plod i redovan rod. Zato krušku ne treba tretirati kao samooplodnu vrstu nego kao vrstu koja se snalazi i sama, ali daleko lošije.
Jabuka — uvek najmanje dve sorte, i to prave
Nijedna sorta jabuke iz naše ponude ne rađa sama. Osnovno pravilo je: sadite najmanje dve sorte koje cvetaju u isto vreme, a rastojanje između sorte i oprašivača neka ne prelazi 25–30 metara. U zasadu neka svaki treći do peti red bude oprašivač.
Ali kod jabuke „dve različite sorte" nije uvek dovoljno. Dve zamke se u običnim tabelama sorti ne vide, a obe koštaju celog roda:
1. Triploidne sorte imaju sterilan polen
Iz naše ponude to su Jonagold, Jonagored, Jonagored Novajo i Mucu. One ne oprašuju nikoga — a same traže po dva oprašivača. Ako u dvorištu imate samo Jonagold i Mucu, nemate rod, ma koliko obe bogato cvetale.
2. Klonovi iste sorte se međusobno ne oprašuju
Crveni delišes i Red čif su mutacije istog Delišesa; Zlatni delišes i Rajnders su ista sorta; Jonagored je klon Jonagolda. Genetski su isti i broje se kao jedna sorta, pa dve „različite" jabuke u dvorištu ovde ne rešavaju ništa.
Sigurna kombinacija za dvorište je Ajdared i Zlatni delišes — cvetaju u isto vreme, oba imaju plodan polen i međusobno se oprašuju. Ceo pregled je u tabeli na stranici sadnica jabuke.
Dunja — uvek u paru
Ovo se često pogrešno prenosi, pa vredi reći jasno: Leskovačka dunja nije samooplodna. Traži oprašivača, i taj oprašivač je Vranjska — kao što je i Vranjskoj oprašivač Leskovačka. Dunja se zato poručuje u paru, nikad kao jedno stablo.
Orah i lešnik — vreme cvetanja odlučuje
Kod oraha muški i ženski cvetovi na istom stablu ne otvaraju se u isto vreme, pa stablo često ne može da opraši samo sebe. Iz naše ponude Nemačka rasna i Gazenhajm 139 pokrivaju i Šampion i Šejnovo, a međusobno se oprašuju.
Kod lešnika je presudno da se poklopi vreme cvetanja — sorta koja rese otvara u januaru ne vredi kao oprašivač sorti koja ženske cvetove otvara u martu, ma koliko genetski odgovarala:
| Sorta | Vreme cvetanja | Oprašivač iz naše ponude |
|---|---|---|
| Istarski dugi | Rano | Tonda Gentile Romana |
| Tonda Gentile Romana | Srednje | Kosford |
| Tonda Gentile Delelanga | Srednje | Halski džin, Kosford |
| Halski džin | Kasno | Enis, Kosford, Purpurea Maksi |
| Enis | Kasno | Halski džin, Purpurea Maksi |
| Kosford | Kasno | Enis, Purpurea Maksi |
| Purpurea Maksi | Kasno | Sadi se pre svega kao oprašivač kasnim sortama |
Kod oraha i lešnika greška se otkriva kasno — tek kad stablo počne da cveta, a to su godine. Zato nas pozovite pre porudžbine ako sadite više od jednog stabla, pa da složimo kombinaciju.
Već imate voćku koja cveta a ne rađa
Ako je stablo zdravo i dovoljno staro, redosled provere je ovakav:
- Utvrdite koja je tačno sorta — bez toga se o oprašivaču ne može odlučivati.
- Proverite da li u krugu od pedesetak metara ima druge sorte iste vrste koja cveta u isto vreme.
- Ako nema — dosadite odgovarajućeg oprašivača. Kod trešnje obavezno proverite tabelu, jer ne odgovara svaka sorta.
- Ako je cvet bio, pa je promrzao, uzrok nije oprašivanje nego pozni prolećni mraz.
Više o rasporedu sorti u zasadu i razmacima pisali smo u vodiču Razmak sadnje i oprašivači.
Česta pitanja o sadnji
Koje voćke rađaju bez oprašivača?
Iz naše ponude bez oprašivača rađaju breskva i nektarina, kajsija, višnja i mušmula — sve sorte tih vrsta su samooplodne. Kod šljive rađa sama Čačanska rodna, a kod trešnje Stela i Samberst.
Da li jabuci treba oprašivač?
Da, uvek. Nijedna sorta jabuke ne rađa sama, pa se sadi najmanje dve sorte koje cvetaju u isto vreme. Pazite na dve zamke: triploidne sorte (Jonagold, Jonagored, Jonagored Novajo, Mucu) imaju sterilan polen i same traže po dva oprašivača, a klonovi iste sorte — Zlatni delišes i Rajnders, Crveni delišes i Red čif — broje se kao jedna sorta.
Da li dunja rađa sama?
Ne. Leskovačka i Vranjska se sade u paru — jedna drugoj su oprašivač. Jedno stablo dunje neće dati redovan rod.
Zašto mi trešnja cveta a nema roda?
Najčešće zato što nema odgovarajućeg oprašivača. Kod trešnje nije dovoljno da u blizini bude bilo koja druga sorta — postoje grupe unutar kojih se sorte međusobno ne oprašuju. Ako želite jedno stablo, birajte Stelu ili Samberst.
Koliko daleko može da bude oprašivač?
Što bliže, to bolje. Orijentaciono do pedesetak metara, uz uslov da se vreme cvetanja poklapa. U zasadu se oprašivač obično postavlja na svaki treći do peti red.
Treba vam sadni materijal?
Pogledajte našu ponudu voćnih sadnica ili nas pozovite — pomoći ćemo u izboru sorti, podloga i oprašivača.